Pozdrav, ja sam Mihael Marić

Seminar

TEHNIČKA ŠKOLA RUĐERA BOŠKOVIĆA

Učenik: Mihael Marić

Razred:3.A

SEMINARSKI RAD-

5G MREŽA

Prve komercijalne 5G mreže pokrenute su 2019. u Južnoj Koreji i SAD-u s razmakom od samo nekoliko sati. Danas je najbrža europska 5G mreža ona u Oslu, s prosječnom brzinom skidanja podataka od 526.74 Mbps. U posljednje dvije godine broj zemalja u kojima je prisutna 5G mreža značajno se povećao i trenutno ih je 58. Prema posljednjem izvješću udruženja GSA, iz kolovoza ove godine, trenutno čak 461 operater u 137 zemalja investira u 5G, uključujući probne verzije, licence, planiranje, implementaciju mreže i aktivaciju.

Što za nas znači 5G mreža?

Korisnici sada u pokretu mogu imati doživljaj dostupnosti, pouzdanosti i sigurnosti koji su prije imali s fiksnim mrežama, uz dugoročno četiri do pet puta veće brzine u odnosu na mreže četvrte generacije. To znači da korisnici mogu imati puno bolje iskustvo i s uslugama koje zahtijevaju vrlo brze odzive poput gaminga, virtualne stvarnosti ili rada od kuće. Nova mreža izbrisat će i digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja te otoka, što će biti dobro i za turiste, ali i za lokalno stanovništvo. - Danas, primjerice, student medicine može učiti iz videoisječaka umjesto knjiga od 1000 stranica. 5G kao gigabitna tehnologija omogućava da danas svi, bez obzira na to žive li u gradu ili na selu, imaju istu šansu za edukaciju, prilike i uspjeh.

Kako 5G mreža radi? Što su frekvencijski spektar i gigabitne brzine?

Pametni telefoni odašilju i primaju podatke koristeći svoju antenu te infrastrukturu telekom operatera (bazne stanice mobilne mreže). Kvaliteta i brzina kojom se podaci pritom prenose ovise o različitim faktorima, kao što su udaljenost od bazne stanice, brzina mobilne mreže i slično. Podaci se prenose u obliku elektromagnetskih valova koji su svuda oko nas i razlikuju se po frekvencijama.

Ultraljubičasta svjetlost, rendgensko i gama zračenje valovi su visokih frekvencija.

Na srednjim frekvencijama nalazi se infracrvena i vidljiva svjetlost.

Valovi nižih frekvencija zovu se radiovalovi.

Radiovalovi koriste se za rad tostera, mikrovalne pećnice, AM i FM radija, televizije, ali i GPS uređaja te baznih stanica mobilnih mreža. Radiovalovi se kreću od 300 KHz do 300 GHz. Taj raspon zovemo frekvencijski spektar. Kad promatramo radiovalove i raspon frekvencijskog spektra mobilne mreže, 5G koristi slična frekvencijska područja poput 1G, 2G, 3G i 4G s iznimkom spektra od 26 GHz, koji je novo frekvencijsko područje. Nova tehnologija prijenosa informacija preko širokih frekvencijskih blokova omogućava i daleko brži, gigabitni prijenos podataka, što izjednačava brzinu prijenosa podataka 5G mrežom i optikom.

Što konkretno znači veća brzina na 5G mreži?

Na 5G mreži film će se učitati 85 posto brže, za skidanje mobilne igre trebat će vam samo 17 sekundi, a prije je prosjek bio gotovo dvije minute. Omiljen glazbeni album skinut ćete za deset sekundi umjesto za jednu minutu, koliko vam je to dosad u prosjeku oduzimalo vremena, a za, primjerice, primanje 10.000 e-mailova trebat će vam samo minuta u odnosu na gotovo sedam minuta na 4G mreži. Ipak, transformativnost napretka koji donosi 5G mreža nije isključivo u boljoj dostupnosti najdraže serije nego i u tehnološkom iskoraku koji takva niska latencija omogućuje: od autonomnih vozila do sveprisutnosti virtualne stvarnosti sa širokom primjenom u industriji.

Kakav se razvoj očekuje uz 5G?

Korisnici danas više nisu samo ljudi, nego to sve više postaju uređaji, roboti i senzori u industriji. - 5G će omogućiti da se za svaki uređaj i senzor iskoriste prednosti interneta i da zaista sve što je povezivo i bude povezano. Vizija nas u A1 jest da će Hrvatska u sljedećih pet do deset godina imati 100 milijuna povezanih uređaja. Za to su potrebni ogromni kapaciteti, to nije moguće bez 5G-a - naglašava glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije A1 Hrvatska. Budući da je 5G sa svojom visokom propusnošću bitan i za obrazovanje te sve napredne servise koji ubrzavaju ekonomski razvoj, njegovo uvođenje omogućava globalnu konkurentnost Hrvatskoj, dodaje Makar kako će 5G ubrzati modernizaciju i digitalizaciju društva.  - Prelazak na 5G neće promijeniti samo simbol u gornjem kutu zaslona našeg mobitela. Radi se o iznimno važnoj transformaciji u modernoj komunikaciji i ključnom koraku četvrte industrijske revolucije koji će omogućiti eksponencijalni razvoj tehnologije i svjetske ekonomije.

LITERAURA:

https://hr.wikipedia.org/wiki/5G

https://www.hakom.hr/hr/5g-mreza/60

Omiljeni nogometni klub

Real Madrid (šp.: Real Madrid Club de Fútbol), španjolsko je športsko društvo, uz Barcelonu najznačajnije u državi, te jedno od najvećih i najpoznatijih u svijetu. Sjedište mu je smješteno u glavnom gradu Španjolske, Madridu. Službeno je osnovan 1902. pod imenom Madrid CF.[1] Godine 1920. od španjolskog kralja Alfonsa XIII. dobiva naziv Real što na hrvatskom znači kraljevski.[2] Nogometni klub, Real Madrid CF, prema FIFI je proglašen najboljim klubom 20. stoljeća.[3] To društvo pamti velike rezultate još jednog Real Madrida, onog košarkaškog, punog imena Real Madrid Baloncesto. Adresa Reala je Avenida de Concha Espina 1, 28036 Madrid.

Real igra na velebnom stadionu Santiago Bernabéu, u Madridu, nazvanom po najvećem predsjedniku u povijesti kluba Santiagu Bernabéuu Yesteu. U svojoj je povijesti rekorder po broju osvojenih naslova prvaka Europe, uspjelo im je to čak 14 puta. Španjolsku Primera ligu (La Ligu) osvajali su 35 puta, što je najviše od svih španjolskih klubova, Kup kralja osvajali su 19 puta, 12 puta su osvojli superkup, jednom su bili pobjednici Copa Eva Duarte te jednom pobjednici Copa de la Lige. Što se tiče ostalih europskih i svjetskih natjecanja još su dva puta osvajali Kup UEFA, četiri puta Europski superkup te tri puta Interkontinentalni kup i četiri klupsko FIFA svjetsko prvenstvo. Real Madrid je, neslužbeno, najtrofejniji klub na svijetu.[4]

Ovaj klub u svijetu ima mnogo navijača te više od 1800 penasa (povezane podružnice navijača) diljem svijeta. Najvatreniji navijači ovog kluba nose naziv Ultras sur i smješteni su na južnoj tribini stadiona gdje na svakoj utakmici gromoglasno navijaju.[5]

Real Madrid je najbogatiji klub po prihodima (513 mil. € u 2013. godini)[6] te najbogatiji i najvrijedniji športski kolektiv na svijetu (2,4 mlrd. €).[7]

U sklopu Real Madrida postoji još rezervna momčad Real Madrid Castilla, za koju uglavnom igraju mladi igrači iz Realove omladinske škole te treća momčad, Real Madrid C.

Tijekom povijesti madridski je klub imao mnogo nadimaka. Naširoko je poznat kao "Kraljevski klub". No, Real su prije zvali drukčije. Na početku su bili Los Merengues, po kolaču mereinque, pa zatim i Los Blancos. Oboje su se odnosili na tradicionalne, u potpunosti, bijele dresove kluba, koji su i danas lako prepoznatljivi. 70-ih godina 20. stoljeća dozvoljeno je klubovima kupovanje inozemnih igrača. Real je u tom razdoblju najviše kupovao igrače sa sjevera Europe, pa su ih počeli zvati Los Vikingos.[8] Nakon što je predsjednikom postao Florentino Pérez, u kraljevski su se klub počele dovoditi svjetske nogometne zvijezde, koje su ipak, samo na početku imale sjajne rezultate. U tom je razdoblju klub bio naširoko po svijetu poznat kao Galacticos (Svemirci).

Real ima i svoju nogometnu akademiju koja je u svijetu malo poznata, a iznjedrila je neke od najslavnijih igrača Kraljevskog kluba. Ta akademija naziva se La Fabrica. Čak 95 % nogometaša u Realovim potkategorijama (od Castille do Benjamin'sa) dolazi iz La Fabrice.